Na pressu u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je predstavljena Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani sa predlozima rješenja.
Revitalizacija plaže na Adi Bojani, odnosno vraćanje nekadašnje širine plaže, se može postići nasipanjem velikih količina pijeska na obalu. Te količine pijeska je moguće dobiti bagerovanjem morskog dna, korišćenjem posebnih brodova koji izvlače pijesak sa odgovarajuće lokacije i posebnim „topovima“ izbacaju pijesak na obalu. Da bi se nasuti pijesak zadržao na plaži, potrebno je izgraditi zaštitne objekte (napere).
U Studiji su predložena tri varijantna predloga rješenja revitalizacije plaže na Adi Bojani:
· Varijanta 1: Izgradnja napera na zapadnom kraju plaže i nasipanje oko 250 000 m3 pijeska na erodiranu obalu
· Varijanta 2: Izgradnja dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže i nasipanje oko 220 000 m3 pijeska na erodiranu obalu.
· Varijanta 3: Izgradnja dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže, izgradnja podvodnog praga i nasipanje oko 220 000 m3 pijeska na erodiranu obalu.
Prof. Petković sa svojim timom je u Studiji budućem projektantu predložio varijantu 2 kao rješenje revitalizacije plaže na Adi Bojani. Ovim rješenjem bi se obezbijedila dužina plaže oko 630 m, a prosječna širina oko 75 m. Ukupna količina kamena za izgradnju dva napera, dužine 340 i 270 m iznosi oko 34 000 m3. Gruba procjena cijene radova za predloženu varijantu rješenja iznosi oko 3 500 000 eura.
Ministar ekologije, prof. Mitrović ukazao je da Studija predstavlja dobru osnovu za vršenje istražnih radova i analiza za dobijanje optimalnog rješenja koje bi, prije svega, moglo da se napravi urbanistički „elegantnije“ i koje ne bi narušilo estetsku dimenziju ovog veoma značajnog dijela obale.
Odgovarajući na pitanja novinara, prof. Petković je ukazao da u ovom trenutku nije moguće procijeniti dužinu trajanja aktivnosti u okviru predloženog rješenja (varijanta 2). Takođe, predočio je da je u međuvremenu pripremljen projekat hitnih interventnih mjera koje treba privremeno da zaustave eroziju plaža na Adi Bojani, makar za predstojeću ljetnju sezonu.
„Ako iz bilo kojeg razloga (ekonomska kriza, pandemija Covid 19) nije moguće realizovati trajno rješenje revitalizacije zapadnog dijela plaže na Adi Bojani, neophodno je barem izgraditi klasičan naper od kamena, na zapadnom kraju plaže. Konstrukcija napera će sprječavati dalje odnošenje pijeska sa Ade Bojane u pravcu Velike plaže. Kako se na obali nalazi deponija od oko 80 000 m3 izbagerovanog pijeska, moguće je od ovog pijeska formirati neku plažu manjih dimenzija“, izjavio je profesor Petković.
Državni sekretar za ekologiju, prof. Danilo Mrdak, saopštio je da je sada prioritet uspješna realizacija projekta hitnih mjera, kako bi se erozija zaustavila što je više moguće i djelimično revitalizovala plaža u pripremi za ljetnju turističku sezonu. „Ministarstvo će učiniti sve da u skladu sa zakonom ubrza administrativne procedure i isprati sprovođenje projekta hitnih mjera, ali i pripremne aktivnosti za realizaciju dugoročnih rješenja za sanaciju erozije plaže na Adi Bojani“, rekao je prof. Mrdak.
Dragoljub Marković iz JP Morsko dobro informisao je javnost o dinamici sprovođenja projekta hitnih mjera, odnosno da je sprovedena tenderska procedura i odabran izvođač radova, i da se tokom naredne sedmice očekuje potpisivanje ugovora i otpočinjanje radova. Ukazao je i na potrebu uspostavljanja monitoringa procesa na ovom području, kako bi se moglo uporediti stanje, odnosno, efikasnost hitnih mjera.
Foto: gov.me / B. Ćupić
